Šuma hrasta lužnjaka i obične žutilovke

U sloju drveća prevladava hrast lužnjak (Quercus robur), a zatim poljski jasen (Fraxinus angustifolia), nizinski brijest (Ulmus laevis), bijela joha (Populus alba) i crna joha (Populus nigra). Čisti hrastici nisu prirodni, nego nastali sječom ostalih drvenastih vrsta, osobito u zapadnom dijelu areala ove zajednice. Takve čiste sastojine su znatno manje stabilne od prirodnih miješanih sastojina. Tradicionalno žirenje svinja također djeluje negativno, jer se njime onemogućava pomlađivanje šuma.Sloj grmlja je također bujan i raznovrstan, a tvore ga velika žutilovka (Genista elata), glog (Crataegus oxyacantha i C. monogyna), trnina (Prunus spinosa), divlja kruška (Pyrus pyraster), obična udikovina ili crvena hudika (Viburnum opulus), trušljika (Frangula alnus), kupine (Rubus spp.) i dr. Sloj niskog raslinja osobito je bujan u proljeće nakon poplava. Neke od najčešćih vrsta su rastavljeni šaš (Carex remota), uskolisni šaš (Carex strigosa), šumski rožac (Cerastium sylvaticum), odoljen (Valeriana officinalis), vučja noga (Lycopus europaeus), dobričica (Glechoma hederacea), žuta perunika (Iris pseudacorus), sedmolist (Aegopodium podagraria), močvarna mlječika (Euphorbia palustris), vodena metvica (Mentha aquatica), metljika ili metiljeva trava (Lysimachia nummularia), obični protivak (Lysimachia vulgaris), vodeni dvornik (Polygonum hydropiper) i mnoge druge.

Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba.

Ovo je jedan od najpoznatijih tipova šuma u Hrvatskoj. Rasprostire se duž cijelog toka Save, u spačvanskom području, te u dolini rijeke Mirne. Ova šuma se javlja iznad šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom, izvan dosega poplavnih voda, na tzv. gredama, iako je tlo još uvijek pod utjecajem visokih podzemnih voda i zimi je zasićeno vodom. Ukoliko poplava i zahvati ove šume, ona je kratkotrajna i događa se rijetko, a razina vode ne premašuje nekoliko centimetara.

Šuma poljskog jasena

Od svih nizinskih šumskih zajednica, ova je najizloženija dugotrajnom djelovanju površinskih i visokih podzemnih voda. Razvija se na aluvijalnim glinastim tlima koja su izrazito džombasta, te su bazične do kisele reakcije. Površinska voda,zimi se često smrzne, te nastaju velike štete na stablima jasena.Zajednica zauzima depresije, tzv. bare i tanjure, u tlu u koje se slijeva voda s okolnih viših područja.Budući da se ne može procijediti u dublje slojeve tla (jer je tlo nepropusno i dobro natopljeno),