Jelen obični (Cervus elaphus)
JELEN OBIČNI, je šumska životinja.Ima skladan oblik tijela, u grebenu viši nego u križima, visoke snažne noge dokazuju, da je građen za dugo i ustrajno trčanje. Oblik i veličina rogova ukazuju na prilagodbu za kretanje na otvorenim prostorima, pa time i ne prikladnošću za kretanje u sredini obrasloj gustom vegetacijom. Duljina tijela jelena iznosi 225-275 cm, visina u grebenu 120-150 cm. Rep je dugačak 20-25 cm. Tjelesna težina kreće se u rasponu od 125 do 300 kg, a kod košute od 70 do 130 kg. Snažna građa mišića i tetiva omogućava mu brzi bijeg te skok i do 12 m u duljinu i 3.5 m u visinu. Kreće se korakom, kasom ili trkom.
Srna (Capreolus capreolus)
SRNA, je šumska životinja koja je geografski rasprostranjena na području srednje Europe.Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Križa su nešto viša od grebena. Noge su vitke i duge, papci crni. Srne unatoč tome ipak nisu ustrajni trkači. Rep je kratak i jedva vidljiv. Duljina od njuške do repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm.
Divlja svinja (Sus scrofa)
DIVLJA SVINJA, je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama (npr. Srbiji) jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav da prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja.
Šumski sisavci
Lisica (Vulpes vulpes)
Tijelo lisice je dugo oko 75 cm, a na to dolazi još rep dug oko 40 cm. U ramenima je visoka 40 cm, a težina iznosi oko 6-10 kg. Krzno joj je s gornje strane tijela crveno a s donje bijelo; međutim, tonovi boje se mijenjaju ovisno o području koje nastanjuju, gornji dio od crvenkastožute do tamno crvenosmeđe, a donji od čisto bijele pa do sive boje škriljca. Donji dijelovi nogu su joj crni.
Kuna zlatica (Martes martes)
Rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjeverne polovice Staroga Svijeta.U duljinu naraste 50-55 cm, rep je oko 35 cm dug, vagnuti može 1,5-1,8 kg. Po gornjem dijelu tijela dlaka krzna joj je tamno smeđe boje, na njuški svijetlo smeđa, sa strana i po trbuhu žućkasta, na nogama crno-smeđa. Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obraštena dlakom zlatno-žute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime
Jazavci (Melinae)
Jazavci skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri. Postoji osam vrsta jazavaca, smještenih u tri potporodice: Melinae (jazavci Europe i Azije), Mellivorinae (medojedni jazavac) i Taxideinae (američki jazavac).
Sisavci vodenih staništa
Dabar (Castor fiber), je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka.Dabar je reintroduciran.Inicijativa za povratak dabrova u Hrvatsku potekla je sa željom Bavarske vlade da na neki način pomogne mladoj i ratom uzdrmanoj Hrvatskoj, te je u tu svrhu odlučila pomoći oživjeti životinjsku vrstu koja je nekada živjela na tim područjima. Suradnika u toj nakani našla je u Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na čelu s dr. Marijanom Grubešićem voditeljem tada pokrenutog projekta “Dabar u Hrvatskoj”.
Europska vidra (Lutra lutra), često i euroazijska vidra je vrsta iz porodice kuna prilagođena životu u slatkoj vodi i smatra se najboljim plivačem od svih kopnenih zvijeri.Europska je vidra iznimno plaha, suzdržljiva životinja koje živi samotnjački i pretežno je aktivna noću. Najviše lovi u bistrim, ne dubokim vodotocima koji moraju biti obrasli raslinjem, a poželjno je da uz vodotok postoje i poplavna područja.
Vodena rovka (Neomys fodiens) lovi kukce,male ribe i žabe.Hrani se i na kopnu i to kolutićavcima,kornjašima i ličinkama kukaca te tako preživljava u vlažnim šumama.Tipično za rovke,ima male uši i oči te dugu i zašiljenu njušku.Živi samotno i nije toliko agresivna kao ostale rovke.Vodena rovka gradi mrežu hodnika i jazbina,a gnijezdo pravi od suhe trave i otpalog lišća.U njemu nakon trudnoće koja traje 14-21 dan,doji 4-7 mladunaca oko 6 tjedana.
