Orao štekavac (Haliaeetus albicilla)
ORAO ŠTEKAVAC, je jedina vrsta roda Haliaeetus koja živi u Europi.Rasprostranjen je od sjeverne Europe (zapadna Irska, obala Norveške) prema istočnoj i južnoj Europi, preko zemalja bivšeg SSSR-a na istok do Kamčatke i Japana. Nije naseljen u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji.Ornitolozi razlikuju pet geografskih rasa od kojih je jedna dobro rasprostranjena u Sjevernoj Americi, tako da su ga Amerikanci stavili u svoj grb (bijela glava, bijeli rep).
Škanjac ( Buteo buteo)
ŠLANJAC,Obični škanjac ili škanjac mišar – (Buteo buteo), je ptica grabljivica koju promatrači često brkaju s Orlom gaćašem. Karakterističan je po velikim bijelim mrljama s gornje strane krila. Obično vreba s uzvišenja u blizini seoskih gazdinstava i kad ugleda potencijalnu žrtvu laganim zamasima krila uzima zalet i potom se obrušava. Postoje sjeverne, istočne i južne podvrste, ovisno o arealu.ili cvjetni vrškovi s listovima. Bere se za lijepog sunčanog vremena, prije no što se cvjetovi otvore, no, kako je period cvatnje kratak to je ponekad zbog vremenskih prilika teško ostvarivo.
Velika bijela čaplja (Ardea alba)
VELIKA BIJELA ČAPLJA, je vrsta ptice iz porodice čaplji. Mali broj životinjskih vrsta može se pohvaliti takvom elegancijom i ljepotom kao ona. Ova ptica izrazito dugačkog vrata, prekrivena bijelim perjem živi u brojnim kolonijama uvijek u blizini vode, pored bara, močvara i rijeka čije su obale obrasle zelenilom.
Siva čaplja (Ardea cinerea)
SIVA ČAPLJA, je kod nas redovita gnjezdarica, koja nastanjuje močvare i rado se zadržava u trsticima stajaćih voda.Siva čaplja je velika ptica duga 90-100 cm, s rasponom krila od 175-195 cm te težinom od 1 do 2 kg. Perje ove ptice je sive i bijele boje. Hrani se ribama i žabama, a osim njih i malim sisavcima i pticama[1]. Zimi kada se stajaće vode zalede, sive čaplje odlaze do najbliže rijeke i tamo provode zimu. Odrasle sive čaplje na glavi imaju prepoznatljivu kukmu crne boje. Sezona parenja počinje u veljači, a završava krajem travnja. Siva čaplja gnijezdi se u koloniji. Mužjak i ženka zajedno grade gnijezdo, ženka izleže 1-6 jaja koja su svijetloplave boje i ovalna oblika. Inkubacija traje oko mjesec dana, a za mladunce skrbe oba roditelja.
Vodomar (Alcedo atthis)
VODOMAR, jedina je vrsta iz porodice riječnih vodomara i podreda vodomara koji živi i u Srednjoj Europi. Živi uz umjereno brze tekućice ili stajaću vodu, koja mora biti bistra, a u njoj živi dovoljno malih riba. Hrani se najčešće ribom, no isto tako i vodenim kukcima, malenim račićima i punoglavcima. Stanarica je u mnogim područjima, ali odlazi iz područja gdje se voda uz koju živi, zimi smrzava. Ova vrsta se u Europi, nakon nekog vremena, brojčano oporavlja ali se i dalje smatra desetkovanom. No kako u svom ukupnom staništu nije ugrožena, vrstu se ne smatra ugroženom.
Zebe (Fringillidae)
ZEBE, su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes). Uglavnom su ptice pjevice koje se hrane sjemenjem. Većina nastanjuje južnu polutku, ali jedna potporodica nastanjuje Havaje. Mnoge ptice iz drugih porodica se također nazivaju zebama, kao, naprimjer, Darwinove zebe sa Galapagosa.
Opis vrste – Zebe u veličini variraju od 9,5 cm i 8,4 grama do 23 cm i 80 grama. Velika je kao domaći vrabac. Obično imaju zdepaste i čvrste kljunove, koji su kod nekih vrsta postali prilično veliki. Izuzetak su havajske vrste koje su razvile duge, tanke i zakrivljene kljunove. Boja perja je smećkasta ponekada zelenkasta. Mnoge su dosta crne, dok bijele boje nema, osim u vidu pruga. Svijetložuti i crveni pigmenti nisu neuobičajeni, ali je plava boja rijetka, jer žuti pigmenti pretvaraju plavu u zelenu. Mnoge, ali ne i sve zebe pokazuju spolni dimorfizam.Stanovnici su područja pod šumama, ali neke vrste nastanjuju i planine, pa čak i pustinje. Hrane se sjemenjem, člankonošcima i bobicama. Gnijezda su oblika zdjele i obično sagrađena na drveću..
Sjenice (Passeriformes)
SJENICE, ima 8 porodica s mnogobrojnim vrstama.Sjenice su aktivne, glasne i socijalne vrste. Teritorijalne su tokom sezone parenja, a van sezone parenja se često hrane u miješanim jatima, sa drugim vrstama ptica. Veoma su prilagodljive i, nakon vrana i papiga, među najinteligentnijim su pticama.
