Riđovka (Vipera berus bosniensis)
RIĐOVKA, zmija je otrovnica iz porodice ljutica. Naraste do 75 cm. Najbolje je proučena zmija na svijetu. Poznata je još i pod nazivom “šarka”. Kao i ostale ljutice, ne progoni svoj plijen, nego čeka da joj plijen dođe na dohvat i tada ga napada smrtonosnom učinkovitošću. U usporedbi sa svojim većim srodnicima, riđovka je rijetko prijetnja čovjeku, no za male je životinje smrtonosna. Ima veliku glavu, uski vrat i debelo tijelo koje je manje i elegantnije od poskokovog, s cik-cak šarom koja služi za prikrivanje i kao upozorenje predatoru.. Njezini otrovnjaci leže preklopljeni u čeljusti, a izbacuju se prema naprijed kad zmija grize plijen. Nakon što ugrize plijen, riđovka čeka da otrov počne djelovati, jer će plijen pojesti tek kad je mrtav. Otrov riđovke je hemotoksičan što znači da se tkivo raspada te djeluje na krvni sustav. Njen otrov je toksičniji od poskokovog, ali zbog manje količine (ukupne i pri pojedinom ugrizu) te manjim otrovnjacima (do 4 mm), ugriz je manje opasnji od poskokovog.
autor fotografija:Mladen Zadravec // autor članka:Mladen Zadravec
Bjelouška (Natrix natrix)
BJELOŠKA, je neotrovnica iz porodice guževa. Mužjaci su do 80 cm, ženke narastu do 150 cm. Boja tijela vrlo varira: sivo-plava, crno-siva, crna, smeđa. Na leđima ponekad mogu biti prisutne i 2 pruge. Iza glave su 2 crno-bijele mrlje, po kojima je dobila ime. Voli vlažna mjesta, ali se može naći i podalje od vode. Aktivna je danju. Hrani se uglavnom vodozemcima i ribama, ponekad malim sisavcima, puževima golaćima. Ženke u prosjeku polažu 30-40, ali može i do 105 jaja. Živi 28 godina u divljini.
autor fotografija:Mladen Zadravec // autor članka:Mladen Zadravec
Ribarica (Natrix tessellata tessellata)
RIBARICA.Odrasli su do 130 cm , nekad više, ali obično ispod 80 cm. Ženke su veće od mužjaka. Srednje velika zmija obično sa omalom, uskom, zašiljenom glavom, okruglim zjenicama i vrlo izraženim grebenima na leđnim ljuskama. Boja varira: najčešće sivkasta ili smeđkasta, ali ponekad žućkasta ili zelenkasta, često sa uzorkom pravilnih tamnih pjega koje su pravilno raspoređene po tijelu. Te pjege mogu biti velike, male ili ih nema ili su spojene i tvore tamne crte na leđima i bokovima. Te na bokovima se često izmijenjuju sa scijetlijim crtama. Ponekad uzrak u obliku “Λ” na šiji, ali uzorci na glavi su obično mutni. Trbuh je bijelkast, žut, roza, crven ili tamni i kockast ili sa 1 ili 2 nepravilne tamne linije, ili potpuno crn.
Ponašanje:Jako rijetko grize. Također, kao i bjelouška, isprazni sadržaj kloakalnih žlijezda ako se primi, pravi se mrtva.
autor fotografija:Mladen Zadravec // autor članka:Mladen Zadravec
Bjelica – Eskulapova zmija (Zamenis longissimus)
BJELICA, je neotrovnica iz porodice guževa. Odrasli su u prosjeku oko 140-180 cm, ali mogu narasti do 225 cm. Odrasli su uglavnom smeđe boje, ponekad se na leđima može nazirati 4-7 blagih svijetlijih pruga. Trbuh je svijetlo-žuti. Mladi su sa 4-7 redova tamnih pjega na leđima. Iza glave su 2 žute pjege, zbog koje se često mijenja sa bjelouškom. Te pjege s vremenom postupno izbljede. Živi na raznim suhim staništima: livade s grmljem, kameni zidovi, kamenjari, ali može ju se susresti i na nešto vlažnijim staništima. Glavninu prehrane čine miševi i štakori, ponekad gušteri. Ženke polažu u prosjeku 5-11 jaja. Živi otprilike 25-30 godina u divljini.
autor fotografija:Mladen Zadravec // autor članka:Mladen Zadravec
Smukulja (Coronella austriaca)
SMUKULJA, je neotrovnica iz porodice guževa. Naraste do 75 cm. Mužjaci su uglavnom smeđi, ženke i mladi su uglavnom sivi. Oba spola imaju duž leđa 2 reda pjega. Od nosnice, preko očiju, do kraja glave, proteže se nešto tamnija pruga. Živi na raznim suhim i vlažnim staništima: livade, grmovite i travnate padine, vinogradi, kamenjari. Aktivna je danju. Hrani se uglavnom gušterima, ali i malim sisavcima i zmijama, pogotovo otrovnicama. Ženke na jesen kote 2-16, rijetko 19, živih mladih. Može živjeti do 18 godina u divljini.
autor fotografija:Mladen Zadravec // autor članka:Mladen Zadravec
Barska kornjača (Emys orbicularis)
BARSKA KORNJAČA, jedna je od samo dvije slatkovodne vrste kornjača u Europi.Ima gladak leđni oklop,preklopljen prema prednjem dijelu trbušnog oklopa, pa se može podići kad kornjača uvlači glavu.Provode mnogo vremena sunčajući se na srušenom drveću, ili kamenju.Na prvi znak opasnoti biježi u vodu i zaranja.Jedu žabe, ribe i druge male životinje u vodi i na kopnu.
Livadna gušterica (Lacerta agilis)
LIVADNA GUŠTERICA, ima tupu glavu i razmjerno kratke noge, a obojenost joj je različita, iako su mužijaci sjajniji u vrijeme parenja.Livadna gušterica hrani se malim kukcima i paucima, a brzo odbacije rep kada je napadnuta, obično od zmija, ptica ili sisavaca.Ženke polažu legla od 3 do 14 jaja u proljeće i ljeto, a odrasli zimi hiberniraju.
