Hrast lužnjak (Quercus robur)
HRAST LUŽNJAK je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae. Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.To je drvo visine do 40 m (iznimno i do 50 m), a stablo može doseći promjer i do 3 m. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata.Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca.Šume hrasta lužnjaka uspijevaju iznad šuma vrba, topola, crne johe i poljskog jasena na terenima koji su nekoliko metara iznad normalnog vodostaja.
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia)
POLJSKI JASEN, je vrsta bjelogoričnog listopadnog drveća, koje naraste do 30 metara visine. Šume poljskog jasena čine tzv. barsku granicu šume.U šumi poljskog jasena razvijena je tipična močvarna vegetacija.Ova šuma karakteristična je i po tome što najkasnije od svih nizinskih šuma prolistava u proljeće, a u jesen prva gubi lišće.
Obični grab (Carpinus betulus)
OBIČNI GRAB, je bjelogorično drvo iz porodice Betulaceae.Obični grab je do 25 m visoko drvo. Ima glatku i sivkastu koru. Lišće mu je jajoliko, ušiljeno, 5-10 cm dugo, sa svake strane ima po 11-15 žila. U jesen je zlatno-žute boje. Plodni list je trolap, a srednji je lap najveći. Plod oraščić je do 8 mm dug i rebrast. Pupovi su cvjetni. Muški i ženski cvatovi tjeraju s listovima. Supke su obrnuto jajolike i imaju streličasto urezan rub.Obični grab ne podnosi stajaću vodu i dugotrajnu visoku razinu podzemnih voda. Da bi mogao rasti, srednji vodostaj podzemnih voda mora biti između 2 i 3 metra.
Crna joha (Alnus glutinosa )
CRNA JOHA razvija se na močvarnom tlu.Veći dio godine šuma se nalazi pod površinskom vodom.Upravo zbog zadržavanja poplavne vode crna joha razvija posebne čunjaste tvorevine oko kojih se skuplja mulj ( joha na čunjevima ) i stvara tlo, pa uspjeva opstati usprkos tome što je konstantno okružena poplavnom vodom.U sloju drveća uz crnu johu rastu još i poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i nizinski brijest ili vez (Ulmus laevis). Sloj grmlja slabo je razvijen i u njemu rastu trušljika (Frangula alnus), crvena hudika (Viburnum opulus), siva vrba (Salix cinerea) i divlja ruža (Rosa canina s.l.). U sloju niskog raslinja razlikuju se biljke koje rastu na čunjastim pridancima uz stabla johe i one koje rastu na samom tlu. Na čunjevima rastu npr. tresetna paprat (Dryopteris carthusiana), žuti gavez (Symphytum tuberosum), dobričica (Glechoma hederacea), paskvica (Solanum dulcamara) i dr.
Šumski javor – Klen (Acer campestre)
STABLO ŠUMSKOG JAVORA ili klena naraste do 20 m. Kora je u mladosti glatka i tanka, dok se u starijoj dobi formira tanak lub sivosmeđe boje, koji se nepravilno i plitko raspucava. Izbojci su sivo-smeđe boje. Pupovi su sitni, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem crvenkastosmeđih ljuskica, koje su na vrhovima posute dlačicama. Bočni pupovi su otklonjeni od izbojaka. Listovi su dugi do 7 cm, najčešće peterolapi. Ponekad su donja dva lapa zakržljala, pa znaju djelovati trolapo. Na vrhu su zaobljeni. Cvjetovi se pojavljuju u proljeće za vrijeme listanja, žutozelene su boje, tvore paštitaste cvatove koji stoje uspravno, a kasnije vise. Plod čine perutke, koje međusobno zatvaraju kut od 180 stupnjeva. Krilašca su svijetlosmeđa, na rubovima crvenkasta. Oraščić nije spljošten. Oblik korijenovog sustava ovisi o vrsti tla na kojem raste te može biti srcolik ili tanjurast.
Bijela vrba (Salix alba)
BIJELA VRBA, je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (Salicaceae).U Hrvatskoj je autohtona vrsta i pojavljuje se u ritskim šumama uz rijeke, koje su dio godine poplavljene. U šumi bijele vrbe poplave mogu trajati 3-5 mjeseci, a visina vode je najčešće 2-4 m. Zbog stalne uronjenosti korijena u vodu onemogućeno je primanje kisika u korijen, pa iz stabala izrasta adventivno, tzv. bradasto korijenje kojem je osnovna uloga opskrba kisikom.
